Glavna vsebina | Iskanje

Oktal Pharma

Strokovni članki

U iščekivanju sezone gripe

Potpuno razvijen i težak oblik najčešći je kod ljudi koji još nisu preboljeli gripu ili se nisu prokužili cirkulirajućim tipom virusa

Gripa ili influenca relativno je teška zarazna bolest dišnog sustava. Pojavljuje se svake godine u zimskim mjesecima u manjim ili većim epidemijama. Naziv gripa dolazi od francuske riječi "la grippe" - gripper = ščepati, a tko je prebolio gripu, vjerojatno će shvatiti opravdanost tog naziva.

Antigeno promjenjivi uzročnici

Gripu uzrokuju virusi influence A, B i C, čija je karakteristika da neprestano mijenjaju antigena svojstva, najviše virus influence tipa A. Manje ili veće epidemije izazvane tipom A javljaju se gotovo svake godine, epidemije uzrokovane tipom B malo rjeđe, svakih četiri do pet godina, a postoje i epidemije kad istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B).
Zbog velikih antigenih promjena virusa A dolazi do pojave pandemija (širenje bolesti na više kontinenata). U prošlom stoljeću dogodile su se tri velike pandemije gripe - 1918. pandemija tzv. španjolske gripe (H1N1), 1957. azijska gripa (H2N2), a 1968. godine hongkonška gripa (H3N2).
Epidemije izbijaju naglo, zahvaćaju 10 do 40 posto pučanstva, traju oko šest tjedana, a zatim virus tajanstveno nestaje do sljedeće godine.

Nagla pojava općih simptoma

Simptomi gripe javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Izvor zaraze je zaražen čovjek, koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana nakon što se bolest razvije. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu osobu. Moguć je i indirektan prijenos kontaktom, preko predmeta svježe zagađenih iscjetkom iz nosa ili ždrijela inficirane osobe.

Bolest nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima: vrućica od 38 do 40 C, jaki bolovi u mišićima, kostima i zglobovima (osobito križa i udovi), jake glavobolje, smušenost i pospanost, opći osjećaj potpune klonulosti i nemoći, a mogu se javiti i povraćanje i proljev. Nakon nekoliko dana slijede respiratorni simptomi: osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost i bol iza prsne kosti, suh i nadražajan kašalj, upala očne spojnice (konjunktivitis) koja se očituje suženjem, osjetljivošću očiju na svjetlo i bolovima u oku (osjećaj "pijeska u očima").
Tako potpuno razvijen i težak oblik bolesti najčešći je kod bolesnika koji dotad nisu preboljeli gripu, odnosno kod onih koji se nisu prokužili upravo cirkulirajućim tipom virusa. To su obično djeca i mladi. Kod starijih ljudi težak oblik gripe češće je posljedica komplikacija.
Klinički oblici bolesti izazvani virusom A i B obično se bitno ne razlikuju. Kako virus A izaziva veće epidemije i pandemije (veći broj oboljelih), što znači i više komplikacija, stječe se dojam da je gripa izazvana virusom A mnogo teža bolest.
Bolest obično traje sedam do 10 dana. Budući da je imunost protiv gripe specifična, preboljela bolest prouzročena jednim tipom virusa ne pruža zaštitu od drugog tipa, pa je čovjek neprestano izložen infekciji virusima gripe.

Komplikacije - Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa, uha, bronhitis ili upala pluća (pneumonija). Obično nastaju kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije neposredno nakon pojave akutnih simptoma, tijekom akutne faze gripe ili na početku rekovalescencije.
Upala pluća najteža je komplikacija, koja je istodobno uzrokovana virusom i bakterijom. Na nju valja pomisliti kad se pojave ponovno povišenje temperature, otežano disanje te gnojni ili sukrvav iskašljaj.
Kod kroničnih bolesnika kao komplikacija gripe može se javiti pogoršanje osnovne bolesti.

Nije svaka prehlada gripa

Ljudi često misle da je svaka prehlada ili bolest s temperaturom gripa. Velik broj virusa može izazvati slične simptome.
Prehlada je virusna bolest kod koje se javljaju hunjavica, kihavica, osjećaj začepljenosti nosa i ušiju, suhoća i stezanje u ždrijelu, a opći simptomi, kao što su vrućica i bolovi u mišićima, najčešće uopće nisu izraženi ili su vrlo blagi. Obično prolazi bez komplikacija.

Febrilni katar je kratkotrajna febrilna bolest nalik na gripu. Razlikuje se od gripe u tome što su uz opće simptome već od početka bolesti izraženi i kataralni respiratorni simptomi (hunjavica, kašalj, grlobolja i dr.). Uz to, tijek bolesti je blaži nego kod gripe, traje kraće i komplikacije se rjeđe javljaju.

Dijagnoza gripe postavlja se na temelju kliničke slike, podataka o početku i tijeku bolesti te sezoni pojave infekcije. Virološke pretrage (koje služe za dokazivanje virusa) su: izolacija virusa iz obriska nosa i ždrijela, ispirka ždrijela te nalaz protutijela u krvi.

Nema specifičnog lijeka

Kako je riječ o virusnoj bolesti, nema specifičnog lijeka, nego se pribjegava simptomatskom liječenju, a antibiotici se propisuju samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije (upale pluća, sinusa, uha).
Simptomatsko liječenje uključuje mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine i vitamina C te uzimanje sredstava za snižavanje temperature i bolova (paracetamol, aspirin).

Svake godine novo cjepivo

Osobe koje se moraju cijepiti protiv gripe

  • ljudi stariji od 65 godina
  • štićenici domova za starije osobe
  • štićenici institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob)
  • osobe s kroničnim oboljenjima srca i pluća, uključujući i djecu, a posebno onu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i kongenitalnim srčanim manama
  • odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući diabetes mellitus), s kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju)
  • djeca i adolescenti (od 6 mjeseci do 18 godina) na dugotrajnoj terapiji aspirinom (Reye sindrom uz influencu)
  • zdravstveni radnici

Zbog visoke kontagioznosti (zaraznosti) virusa, opće mjere borbe koje se inače provode kod drugih respiratornih bolesti kod gripe su u pravilu bez učinka, pa se provodi specifična mjera zaštite, a to je cijepljenje.
Koristi se inaktivirano cjepivo koje sadrži samo površinske antigene virusa influence, pa ne može izazvati bolest nego potiče stvaranje zaštitnih protutijela. Daje se injekcijom u gornju trećinu nadlaktice, a da bi se razvio imunitet, potrebno je dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko šest mjeseci, pa cijepljenje treba ponoviti svake godine.
Nuspojave nakon cijepljenja su rijetke. Može se javiti bolnost na mjestu uboda, koja se ublažava hladnim oblozima. Nekad, dok se koristilo tzv. živo oslabljeno (atenuirano) cjepivo, koje se davalo špricanjem u nosnicu, nuspojave su bile česte. Uz to, koristilo se i inaktivirano cjepivo koje sadrži cijeli virus, a davalo se dva puta u razmaku od mjesec dana.
Cjepivo je svake godine novo i različito, sastavljeno prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U laboratoriju izolirani sojevi virusa influence proučavaju se u referentnim centrima (Atlanta, London, Australija, Japan), a na temelju praćenja kretanja virusa influence po zemljinoj kugli određuje se koji će virusi biti sastavni dio cjepiva za nadolazeću sezonu gripe. Cjepivo sadrži dvije komponente virusa influence A (H3N2 i H1N1) te virus influence tip B.

Cijepljenje je kontraindicirano za osobe koje su preosjetljive na jaja, proteine pileta, kanamicin i neomicin sulfat te aktivne pomoćne tvari u cjepivu. Kod bolesnika s akutnom infekcijom i visokom temperaturom cijepljenje se odgađa dok ne ozdravi. Za osobe visokog rizika, koje nisu cijepljene, može se za epidemije primijeniti antivirusno sredstvo amantidin. Druga sredstva sličnog djelovanja još uvijek se ispituju.

Autor:
Božica Ban, dr. med., spec. epidemiolog
(07.01.2008.)
^ na vrh strani | Glavna vsebina | Iskanje