Glavna vsebina | Iskanje

Oktal Pharma

Strokovni članki

Koža ne voli zimu

Izlaganje kože ekstremnim uvjetima, vjetru, hladnoći i temperaturnim razlikama, obvezuje nas na preventivne mjere

Svako godišnje doba, a posebice zima s vjetrom, mrazom i vlagom opterećuje kožu na vrlo intenzivan način. Takvi specifični uvjeti zahtijevaju posebnu pripremu za njegu kože kako bismo spriječili neugodne posljedice.
Temperaturne promjene (toplo - hladno, nagli ulazak izvana u zagrijane prostore i obrnuto), dulji boravak u zatvorenim i zadimljenim prostorima, vjetar, hladnoća i varljivo slabo zimsko sunce obično dovode do pojačana isušivanja, a katkad i jačih oštećenja kože. Najizloženiji dijelovi su lice, vrat i ruke, a najosjetljiviji usne, nos i uške.
Kao posljedica utjecaja vjetra te oštrog i hladnog zraka, koža se pojačano isušuje i ljušti. Stjenke kapilara pod utjecajem hladnoće se stisnu, pa koža poprima crvenu, katkad ljubičastu boju. Kao posljedica isušivanja javlja se i neugodan svrbež, koji kožu dodatno iritira.
Iako je zanemariv toplinski utjecaj sunca u zimskim uvjetima, nikako ne smijemo zanemariti utjecaj ultraljubičastog zračenja, koje je u višim, planinskim predjelima mnogo intenzivnije i jače. Osobito je jako kad smo na snijegu, zbog refleksije sunčevih zraka o snježnu bijelu plohu, pa moramo biti svjesni mogućnosti oštećenje kože, čak jačih nego ljeti.
S obzirom na individualne razlike, važno je istaknuti da svaka koža ima različitu toleranciju na hladnoću, što znači da je neki ljudi mogu prilično dobro podnositi, a drugi na nagle promjene temperature mogu reagirati alergijskom reakcijom u obliku urtikarije. Stoga je prije izlaganja zimskim uvjetima bitno pripremiti kožu specifičnim tretmanima i pravodobno je zaštititi preparatima koji moraju biti prilagođeni individualnoj strukturi i tipu kože.

Osigurajmo koži vlažnost

Osnovna zadaća prije zime je ojačati hidrolipidni i rožnati sloj kože koji se zbog izloženosti hladnoći, vjetru i ostalim agensima tijekom zimskih mjeseci oštećuje te dovodi do gubitka vlage i masnoće. Jačanjem hidrolipidnog sloja koža postaje otpornija na vanjske čimbenike, a samim time i manje reaktivna.
Kako ne bi došlo do oštećenja hidrolipidnog sloja, koži treba osigurati dovoljno vlage nanošenjem hidratantnih maski, krema i seruma, odnosno specifičnim hidratizirajućim tretmanima koji dubinski opskrbljuju kožu vlagom te direktno potiču i pospješuju stvaranje kolagena i elastina.
Izvanredni ovlaživači kože i tvari koje vrlo brzo nadoknađuju nedostatak vode su alge, hijaluronska kiselina, fosfolipidi i sfingolipidi, čija je uloga ujedno obnavljanje oštećene stanične membrane i sprječavanje gubitka vlage iz kože. Alge su i izvanredan izvor minerala bakra, cinka, magnezija i natrija, koji djeluju na samu strukturu kože, pa osim učinka hidratizacije pospješuju regeneraciju kože te jačaju tonus i napetost.
Nakon hidratacije, kožu treba nahraniti i vitaminizirati. To podrazumijeva upotrebu preparata na bazi esencijalnih masnih kiselina, ceramida, retinola te vitamina E i drugih oligoelemenata koji su deficitarni u koži. Sami tretmani i preparati primjenjuju se ovisno o trenutnom stanju kože. Da bi te supstancije što bolje prodrle do samog dermisa, prethodno valja napraviti dobar peeling, mehanički je očistiti, a zatim potaknuti mikrocirkulaciju pomoću ručne masaže i različitih elektroterapijskih i vakuum metoda. One će ojačati čvrstoću kože, poboljšati joj elasticitet i tonus te omogućiti dubinsku opskrbu stanica hranjivim supstancijama i kisikom.

Koža se hrani iznutra

Ne smijemo zaboraviti da je i prehrana vrlo bitan segment pripreme kože iznutra. Zato hrana mora biti bogata mineralima, vitaminima i esencijalnim tvarima koje osiguravaju nesmetano odvijanje metaboličkih procesa i podižu imunitet cijelog organizma, pa tako i same kože.
Preporučuje se konzumiranje što više svježeg voća i povrća bogatog željezom i vitaminom C, koji snaže imunitet. Oni koži osiguravaju svjež i zdrav izgled, poboljšavaju elasticitet i tonus krvnih žila, štite ih te sprječavaju njihovo oštećenje i pucanje prilikom izlaganja velikim temperaturnim promjenama. Svakako se preporučuje i konzumacija orašastih plodova, poput badema, lješnjaka, oraha i sjemenki bundeve bogatih vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama. Oni štite kožu od slobodnih radikala i umanjuju štetno djelovanje ultraljubičastih zraka i ostalih štetnih čimbenika.

Danju zaštita - noću hidratacija

Tako pripremljena koža, izvana i iznutra, bolje će odoljeti zimskim uvjetima i manje će biti sklona alergijskim reakcijama. Dok smo na snijegu, direktno izloženi ekstremnim uvjetima - hladnoći, vjetru i ultraljubičastom zračenju - kožu je tijekom dana poželjno zaštititi cold kremom s visokim zaštitnim faktorom. Baza takvih krema je pčelinji vosak koji na koži stvara tanki zaštitni film i štiti je od isušivanja i pucanja. U tim uvjetima nije preporučljivo koristiti hidratantne kreme, jer se na niskim temperaturama u njima smrzavaju molekule vode i stvaraju oštre kristaliće koji dodatno iritiraju i oštećuju kožu te dovode do njezina pucanja i još jačeg isušivanja. Pritom se vrlo često javljaju neugodan svrbež, crvenilo i žarenje. Stoga hidrataciju preporučujemo navečer, prije spavanja, kako bi koža tijekom noći obnovila hidrolipidni sloj.
Nakon povratka sa zimovanja koži treba što više specijalnih dubinskih tretmana, hidratantnih krema, seruma i maski, ali i preparata s anti-aging učinkom kako bi se izbjeglo pojačano stvaranje bora i starenje kože zbog izloženosti ekstremnim uvjetima.

Autor: dipl. ing. Manuela Šapro, kozmetičarka

(03.03.2008.)
^ na vrh strani | Glavna vsebina | Iskanje