Glavna vsebina | Iskanje

Oktal Pharma

Strokovni članki

Pandemijska A(H1N1)v 2009 gripa

Svjetska zdravstvena organizacija 11. lipnja 2009. proglasila je prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću

Priopćenje o pojavi epidemije bolesti nalik gripi u tri odvojena područja Meksika Svjetska zdravstvena organizacija izdaje 24. travnja 2009. Istodobno izvještava i o pojavi svinjske gripe u SAD-u. Oboljeli nisu imali kontakt sa svinjama. Laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno je da je riječ o potpuno novom virusu influence A(H1N1)v koji dosad nije identificiran nigdje u svijetu. Nastao je kao rezultat preslagivanja čak četiriju tipova virusa A(H1N1) - dva svinjska, jedan ptičji i jedan humani soj.

Razlika između nove gripe A(H1N1)v i svinjske

 Tipična svinjska gripa je akutna virusna infekcija respiratornog sustava kod svinja, uzrokovana virusom gripe tipa A. Smrtnost je kod svinja mala, a oporavak obično slijedi za sedam do 10 dana. Javlja se i kod ptica, peradi, konja i ljudi, s tim da je rijedak prijelaz između pojedinih vrsta. Svinjska gripa prvi je put zabilježena 1950. kod ljudi koji su bili u izravnom kontaktu s oboljelim svinjama (ljudi koji rade na farmama). Od 1958. u Europi je zabilježeno 17 slučajeva.
Dakle, svinjski virus gripe rijetko prelazi sa životinje na čovjeka, dok novi virus gripe (H1N1)v inficira ljude, uzrokuje bolest i prenosi se s čovjeka na čovjeka.

Nakon što se bolest proširila na sve kontinente, uzrokujući i smrtne slučajeve, ispunjeni su kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije da se proglasi pandemija novim virusom gripe. Prema novoj nomenklaturi Svjetske zdravstvene organizacije, prvobitni naziv "svinjska gripa" zamijenjen je nazivom pandemijska A(H1N1)v 2009 gripa. Oznaka za novi virus gripe je A(H1N1)v, kako bi se razlikovao od virusa sezonske gripe A(H1N1) i virusa svinjske gripe A(H1N1).
Nekoliko je svježih primjera kad se virus gripe životinjskog podrijetla povremeno prenio i na čovjeka. Najsvježiji primjer je "ptičja gripa" A(H5N1), koja je desetak godina kružila u istočnoj i južnoj Aziji među pticama i peradi, ali interhumani prijenos tog virusa bio je vrlo rijedak. Novi virus gripe A(H1N1)v je prvi u posljednjih nekoliko godina koji se prilagodio čovjeku, pa se može govoriti o ljudskoj gripi.

Pandemije gripe

Pandemija je pojam koji označava širenje bolesti na nekoliko kontinenata. U prošlom stoljeću dogodile su se tri velike pandemije, od kojih je svaka imala svoje specifičnosti:

1918. pandemija tzv. španjolske gripe (H1N1) - u svijetu je umrlo na desetke milijuna ljudi; najviše su obolijevale mlađe dobne skupine (od 18 do 40 godina)
1957. azijska gripa (H2N2) - najviše oboljelih bilo je među djecom
1968. hongkonška gripa (H3N2) - odnijela je dva milijuna života; bile su zahvaćene sve dobne skupine.
Za usporedbu, od sezonske gripe svake godine u svijetu umre od 250.000 do 500.000 ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija 11. lipnja 2009. proglasila je šesti stupanj pandemije nove gripe A(H1N1) v, prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću. Pandemija je proglašena zbog geografskog širenja bolesti, a ne zbog njezine težine, jer se najnovija pandemija širi svijetom velikom brzinom. Kod pandemija u prošlosti virusu gripe trebalo je više od pola godine da se proširi onoliko koliko se A(H1N1)v proširio za manje od šest tjedana, navodi se u priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije. Potvrđuje se pravilo da virusi gripe putuju brzinom najbržega prometnog sredstva.
U ovoj ranoj fazi pandemija se na globalnoj razini može opisati kao umjerena. Klinička slika oboljelih pretežno je blagog do srednje teškog oblika. Niska ukupna smrtnost potvrđenih bolesnika od 1,9 posto govori da je riječ o virusu uobičajene patogenosti kao za sezonsku gripu. Pretežno obolijevaju mlađe dobne skupine - oko 80 posto oboljelih čine osobe mlađe od 30 godina, što je najčešće vezano uz putovanja u zemlje gdje je zabilježena pojava gripe. Javljaju se i pretpostavke da starija populacija ima neki stupanj imunosti od prije preboljenih epizoda gripe. Podjednako obolijevaju muškarci i žene.
Iako klinička slika nije teška, treba biti na oprezu jer su iznenađenja moguća, a sva predviđanja o virusima gripe nezahvalna su zbog stalnih promjena virusa. Na primjer, španjolska gripa 1918. javila se u tri vala: prvi, lagani oblik javio se ljeti, s blažom kliničkom slikom i manjim brojem oboljelih; drugi se ponovio u jesen i zimu i bio je mnogo teži oblik s visokom stopom smrtnosti, a i treći u proljeće bio je težak oblik. Zato treba pričekati što će se dogoditi u hladnijim mjesecima i kad virus napadne tradicionalno rizične skupine: stariju populaciju, kronične bolesnike, malu djecu i trudnice.
Značajke pandemije mogu se razlikovati među pojedinim državama. S vremenom se mogu promijeniti, a ovise i o socijalnim čimbenicima, razvijenosti i dostupnosti zdravstvene službe, osjetljivosti populacije, promjenama samog virusa i drugim čimbenicima.

Prema dosadašnjim spoznajama, rizične grupe za teži oblik bolesti A(H1N1)v pandemijske gripe 2009 su:

  • osobe s kroničnim oboljenjima (srca i pluća, metaboličkim oboljenjima, bubrežnim i jetrenim bolestima, neurološkim i neuromuskularnim bolestima, oštećenjem imunološkog sustava, bilo urođenim ili stečenim
  • trudnice
  • djeca, posebno mlađa od dvije godine.
    Mjere zaštite (opće higijenske mjere i specifična zaštita protuvirusnim lijekovima) pokazale su svoju učinkovitost. Izbjegnuta je osobina eksplozivnosti za pandemijski tip širenja kod visoko zaraznih i patogenih tipova virusa gripe. Virus gripe obično nestaje s toplim vremenom, ali virus A(H1N1)v pokazuje otpornost, pa se širi po sjevernoj polutci iako je ljeto. Treba upamtiti da se nakon pandemijske gripe pandemijski virus bolje prilagođava ljudima i uzrokuje sezonsku gripu.

Kako se prenosi

Izvor zaraze je zaražen čovjek, koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana (kod djece i do sedam dana) nakon što se bolest razvije. Najviše je zarazan, odnosno izlučuje najviše virusa kad su simptomi bolesti najizraženiji. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu osobu. Moguć je i prijenos kontaktom direktno ili indirektno preko predmeta svježe zagađenih izlučevinama iz nosa i grla bolesne osobe (virus može preživjeti na površinama kao što su kvake, stol, tipkovnica, bankomat i sl. i do nekoliko sati). Virus se ne prenosi putem hrane i vode za piće, kao ni putem vode u bazenima, fontanama, vodenim parkovima i slično.

S obzirom na to da virus A(H1N1)v ima i gene svinjskog virusa gripe i u početku je imao naziv "svinjska gripa", postavlja se pitanje sigurnosti svinjskog mesa za ljudsku prehranu. Svinjsko meso pripremljeno na uobičajen način, to jest kuhano i pečeno (kod nas odavno postoji pravilo da se treba temeljito prati i kuhati zbog mogućnosti bakterijskog trovanja hranom - salmonelom, kampilobakterom) te ispravno salamureno i sušeno svinjsko meso ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje.

Simptomi kao i kod sezonske gripe

Simptomi se ne razlikuju od simptoma uobičajene sezonske gripe. Javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu gripe, a najčešći su: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, katkad povraćanje i proljev. Njima se pridružuju kašalj, grlobolja, otežano disanje na nos, promuklost... Simptomi traju četiri do pet dana, nakon čega slijedi brzi oporavak. U ovoj pandemiji do sada nisu zabilježene česte komplikacije zbog kojih se gripa smatra teškom bolešću (npr. upala pluća, sinusa, uha).

Od simptomatskog do antivirusnog liječenja

Većina oboljelih od pandemijske gripe do sada je imala blagu ili srednje tešku kliničku sliku, bez komplikacija. U takvim slučajevima dovoljno je simptomatsko liječenje: mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine i vitamina C te sredstava za snižavanje temperature i bolova (paracetamol, aspirin…).
U slučaju težih simptoma bolesti (teškoće pri disanju i kratak dah, bol u prsima, slabost, nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti, povišena temperatura dulje od tri dana, u djece grčevi i teškoće pri buđenju iz sna) odmah se treba javiti liječniku.

Virus gripe A(H1N1)v osjetljiv je na antivirusne lijekove inhibitore neuroaminidaze: oseltamivir i zanamivir. Ti lijekovi imaju veliko značenje u početku pandemije, dok nije dostupno cjepivo, jer mogu ublažiti prvi pandemijski val. Oseltamivir se primjenjuje u obliku kapsula, tableta i sirupa za djecu, a zanamivir u obliku inhalacija. Antivirusni lijekovi učinkoviti su samo ako se primijene u prvih 48 sati bolesti. Indikaciju za liječenje i prevenciju gripe antivirusnim lijekovima određuje liječnik.

Osobne mjere zaštite

U vrijeme dok ne postoji specifično cjepivo za određeni virus gripe, mjerama osobne zaštite može se smanjiti rizik od zaraze:

  • Izbjegavajte bliski kontakt s bolesnim osobama i mjesta gdje se okuplja velik broj ljudi!
  • Često perite ruke! Ruke treba temeljito oprati sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja i kihanja.
  • Dezinfekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju količinu virusa na kontaminiranim rukama, ali pranje sapunom i vodom je djelotvornije.
  • izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta!
  • Ako ste bolesni, ne idite u školu i na posao i ograničite kontakt s drugim osobama. Ostanite kod kuće kako biste spriječili širenje bolesti na druge osobe!
  • Upotreba maski za lice (kirurške maske) kod osobe koje imaju simptome gripe može smanjiti rizik od infekcije u bliskim kontaktima. Nema dokaza da se zdravi ljudi mogu zaštititi od infekcije nošenjem maske za lice prilikom hodanja gradom, obavljanja svakodnevnih poslova i drugih aktivnosti za trajanja sezonske gripe ili pandemije.
  • Cjepivo - najučinkovitija mjera zaštite

Najučinkovitija specifična mjera zaštite protiv gripe je cijepljenje. Da bi se u vrijeme pandemije smanjio broj oboljelih i umrlih, pandemijsko cjepivo treba biti dostupno brzo i u dovoljnim količinama. U vrijeme pandemije 1918. još nije bilo razvijeno cjepivo protiv gripe, a za vrijeme pandemija 1957. i 1968. stiglo je prekasno da bi imalo učinka u kontroli pandemija. Cjepivo protiv gripe primjenjuje se više od 60 godina i pokazalo je zaštitnu vrijednost za sve dobne skupine, uz vrlo rijetke nuspojave.

Nakon što laboratoriji Svjetske zdravstvene organizacije definiraju pandemijski soj virusa gripe, provedu određena ispitivanja, poslije čega se cjepni soj virusa šalje proizvođačima cjepiva. Namnožavanje virusa za proizvodnju, proizvodnja virusa na oplođenim kokošjim jajima te postupak ispitivanja na životinjama i ljudima izuzetno su složeni postupci. Tek kad su ispunjeni svi strogi kriteriji i izvršena sva potrebna testiranja i klinički pokusi koji utvrđuju neškodljivost, sigurnost i učinkovitost u zaštiti protiv gripe, cjepivo može biti dostupno za upotrebu. U najboljem slučaju, vrijeme potrebno za sve potrebne korake i dostupnost pandemijskog cjepiva iznosi pet do šest mjeseci.

Postojeće cjepivo za sezonsku gripu koje sadrži tri soja virusa, među kojima je i virus A(H1N1), nije učinkovito prema novom virusu A(H1N1)v. Ove zime, kao i svake godine, susrest ćemo se i sa sezonskom gripom protiv koje postoji cjepivo. Ono će se početi primjenjivati u jesen, bez obzira na intenzitet pandemijske gripe. Dakle, u sljedećoj sezoni gripe ugrožene populacijske skupine trebaju se cijepiti dva puta, najprije sezonskim, a potom pandemijskim cjepivom.

Autor: Božica Ban, dr. med., spec. epidemiolog objavljeno u broju 68 (10/09)

(07.10.2009.)
^ na vrh strani | Glavna vsebina | Iskanje