Glavna vsebina | Iskanje

Oktal Pharma

Strokovni članki

Gripa - činjenice, trendovi i zablude

Da razloga za masovnu paniku pred pandemijom nema, potvrdio je i primarius Baklaić, istaknuvši prednosti cijepljenja protiv postojećih tipova gripe

Intervju sa: prim. mr. sc. Željko Baklaić, spec. epidemiolog, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockfellerova 7, Zagreb
Razgovarala:
Dunja Antonović

Na tragu nedavno održane Druge europske konferencije o influenci (gripa), koja se početkom rujna odvijala na Malti, razgovarali smo s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Željkom Baklaićem. Povod razgovoru bilo je i nastojanje da se otklone česte zablude o ovoj virusnoj bolesti koje redovito nastaju uslijed nestručnih izviješća u medijima. Da razloga za masovnu paniku pred pandemijom nema, potvrdio je i primarius Baklaić, istaknuvši ipak prednosti cijepljenja protiv postojećih tipova gripe.

Cijepljenje za lakšu zimu

Cijepljenje protiv gripe provodi se u Hrvatskoj svake godine, a u cijepljenih se pacijenata njime stiče imunitet protiv virusa koji je u protekloj godini cirkulirao populacijom. Svake se godine sastav cjepiva mijenja prema naputku Svjetske zdravstvene organizacije, ovisno o tome koji je podtip virusa zabilježen u populaciji.
"Cijepljenje osobito preporučujemo starijim osobama zbog povećane osjetljivosti organizma, te komplikacija koje se nakon preboljele gripe mogu pojaviti. To su najčešće upale pluća bakterijskog karaktera koje mogu dovesti do teških oboljenja, pa čak i do smrtnog ishoda. U svakoj sezoni gripe bilježimo višak broja umrlih, što se direktno veže uz činjenicu da komplikacije nastale uslijed zaraze ponekad imaju letalne posljedice. Također, cijepljenju protiv gripe obavezno bi trebali pristupiti svi bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti, neovisno o dobi.", objasnio je primarius Baklaić.
Cijepiti se, osim ugroženih skupina, trebaju i osobe koje su svakodnevno izložene riziku od zaraze, prvenstveno zdravstveni djelatnici i osobe koje rade na javnim mjestima s velikim protokom ljudi. Gripa je bolest koja se širi kapljičnim putem, i to zrakom, pa se zadržavanje na javnim mjestima u sezoni gripe ne preporučuje ukoliko niste već cijepljeni. U svrhu zaštite sebe i drugih trebale bi se cijepiti i osobe koje rade s djecom, kao što su odgojitelji i učitelji u školama.
Naravno, najpogodnije vrijema za zaštitu je ono uoči sezone gripe. "Praksa je pokazala da je cijepljenje najbolje započeti u listopadu. Sva cjepiva raspoloživa u Hrvatskoj su kvalitetna cjepiva, te među njima nema razlike u djelotvornosti. Različita su im jedino imena, koja variraju od proizvođača do proizvođača, ali imaju sasvim isti sastav jer je on unaprijed propisan. U pravilu nisu reaktogena, što znači da ne izazivaju lokalne reakcije, ili su te reakcije blage i zanemarive.", tvrdi primarius Baklaić, te dodaje: "Imunitet stečen cijepljenjem traje tijekom cijele godine, sve do nove sezone, kada se sukladno očekivanim tipovima virusa, izrađuje i novo cjepivo. Ovo koje se upotrebljava u Hrvatskoj je trokomponentno, točnije, sadrži antitijela za tri različita tipa gripe."


Prehlada ili gripa - neke najčešće razlike

Kako u zimskom razdoblju češće dolazi do različitih oboljenja respiratornog sustava, oboljeli često ne znaju prepoznati gripu. Kako bi se pravodobno prepoznali simptomi eventualne zaraze virusom gripe, primarius je podrobno opisao ključne razlike između gripe i obične prehlade: "Prehlada je daleko blaže respiratorno oboljenje od gripe. U prvom redu, nastaje uslijed zaraze virusima koji se nalaze u populaciji neposredno prije izbijanja epidemije gripe, premda se mogu javljati i u drugo doba godine. Razlika je ipak najvidljivija u kliničkoj slici - dok je gripa teško oboljenje s vrlo visokom temperaturom, čak do 40 stupnjeva, te praćena bolovima u čitavom tijelu, koje nazivamo mijalgija (bolovi u mišićima) i artralgija (bolovi u zglobovima), kod prehlade tih simptoma nema. Ona traje kraće, ne prate je glavobolja i visoka temperatura, a simptomi su lokalni, poput peckanja u ždrijelu i iscjetka iz nosa. To je ujedno još jedna značajna razlika, jer gripozno stanje prati suhoća sluznice."
Iznimno, virus gripe tipa C izaziva stanje nalik onom kod prehlade jer se radi o blažem oboljenju. Druga dva tipa gripe, A i B, nose određene ozbiljnije rizike po zdravlje. "Osobito virus tipa A ima veliki epidemijski potencijal, a može uzrokovati i pandemiju. Ovaj virus ima tri zasad po-znata podtipa - H1N1, H2N2 i H3N2. Spomenuta imena su zapravo oznake površinskih antigena, a obično je treći podtip bivao prisutan kad je gripa poprimala pandemijske razmjere. Pod-tipovi gripe često dobivaju i popularnija, egzotična imena, prema krajevima gdje se najprije pojavljuju. Ima ih mnogo, primjerice Brazil, Caledonia, Hong Kong, Puerto Rico, California...", istaknuo je primarius Baklaić.

Od epidemije do pandemije

Kada dolazi do epidemije, a kada govorimo o pandemiji? Razlika u nazivlju ponekad zbunjuje, pa se spomenuti termini često pogrešno upotrebljevaju. Naime, epidemija je pojavljivanje većeg broja oboljelih od iste bolesti na istom području. Kad se radi o gripi, epidemije se pojavljuju u zimskom razdoblju. Primarius naglašava: "Može se raditi o samo nekoliko tisuća ljudi, ali i o nekoliko stotina tisuća oboljelih u nekoj zemlji, dok pandemija obuhvaća čitav kontinent ili više njih. Posljednju pravu pandemiju svijet je imao 1968. godine, i to je bila čuvena honkonška gripa. Tada se po prvi put pojavio podtip H3N2." Prema važećim znanstvenim dokazima, pandemije se općenito javljaju onda kad dođe do značajnih antigenih promjena u strukturi virusa.
Predviđanja pojava već zabilježenih, ali i nepoznatih virusa prati svaka zemlja zasebno, no postoji i svjetska mreža laboratorija za praćenje gripe. Zadaća je ovih istraživačkih jedinica da registriraju eventualne promjene, te šalju nalaze u tzv. referentne centre koji djeluju pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Formula za cjepivo prosljeđuje se farmaceutskim tvrtkama upravo na temelju tih podataka.

Pozitivan trend

"U Hrvatskoj se svake godine cijepi sve više građana i taj pozitivni trend treba pohvaliti. Ove je godine naručen najveći broj doza dosad, odnosno 563.000. To je dovoljno za čak 12 posto pučanstva, a zgodno je napomenuti da je Hrvatska treća zemlja u Europi po broju cijepljenih na tisuću stanovnika. Ipak, treba građanima objasniti da broj cijepljenih pojedinaca ne smanjuje vjerojatnost epidemije jer se ona ionako širi među necijepljenim pučanstvom. Samim time je očito kako je cijepljenje individualna zaštita svakog od nas.", napominje primarius Baklaić.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se mnogo radilo na edukaciji građana, no dodaje kako se na našim prostorima i inače oduvijek vodilo računa o obaveznom cijepljenju protiv svih značajnijih bolesti. "Ljudi su u nas s vremenom shvatili da se i sami moraju pobrinuti za svoje zdravlje. Zbog toga mogu samo savjetovati daljnje cijepljenje postojećim pripravkom, bez obzira na činjenicu da se novi pandemijski virus još nije pojavio." One koji pak zaziru od igle zanimat će ovaj podatak: preboljenje nekog određenog tipa gripe stvara dugotrajan imunitet. Ipak, to ne znači da se bolest više nikada neće pojaviti u organizmu, već će, ako dođe do ponovnog oboljenja, simptomi biti mnogo blaži i kratkotrajniji.

Ima li razloga za paniku?

Ono što je primarius Baklaić smatrao najvažnijim za istaknuti odnosi se na medijsku galamu koja se diže oko navodnog dolaska ptičje gripe. "Ovdje dolazi do čistog brkanja pojmova! Ptičja gripa (formule H5N1) je akutna zarazna bolest ptica koja samo u iznimnim okolnostima prelazi vrstu, dakle, može izazvati oboljenje kod čovjeka. No pogrešno je mišljenje da će se na ljudskoj populaciji dogoditi epidemija ptičje gripe. Zasad nije dokazan nijedan slučaj prelaska spomenutog virusa s čovjeka na čovjeka, već su redovito obolijevali ljudi koji su često u kontaktu s pticama, i to najčešće peradi. Kad bi se spomenuti virus eventualno rekombinacijom prilagodio ljudskom organizmu, tek tada bi zaraza s čovjeka na čovjeka postala
moguća, a time i pandemija. Naravno, to više ne bi bio isti virus, odnosno virus pričje gripe o kojem danas govorimo."
Prema podacima iz prethodnih velikih pandemija, izbijanje nove pandemije s današnjim brojem stanovnika u svijetu rezultiralo bi smrću oko 150.000.000 ljudi. "U Zavodu za javno zdravstvo želimo objasniti hrvatskim građanima da nema potrebe za širenjem panike. U tiskovinama se često senzacionalističkim najavama dolaska nove pandemije plaši pučanstvo i predstavlja se kao nova kuga, što nije točno. Jasno, kad se pojavi novi pandemijski soj, oboljet će velik broj ljudi jer se radi o još nepoznatom tipu virusa protiv kojeg nemamo cjepivo. No razloga za paniku, ponavljam, nema, jer je u tri godine samo 116 osoba u svijetu oboljelo od ptičje gripe, 59 sa smrtnim ishodom. Da spomenuti virus ima epidemijski potencijal, već bi odavno došlo do oboljenja stotina milijuna ljudi."

Svoje detaljno izlaganje primarius Baklaić završio je najnovijim zaključcima već spomenute Europske konferencije o gripi: "Nitko ne bježi pred činjenicom da se pandemija bliži. No to i nije novost jer se ovaj svojevrsni izazov za modernu medicinu očekuje još od 1987. godine. S druge strane, nemoguće je predvidjeti kad će se točno pandemija pojaviti. Srećom, danas se na ovakve pojave može relativno brzo reagirati, te u roku od nekoliko mjeseci do pola godine proizvesti odgovarajuće cjepivo. Tehnologija nam omogućuje da čak unaprijed kreiramo rekombinacije cjepiva prema tome kakav bi novonastali virus mogao biti."

(01.11.2012.)
^ na vrh strani | Glavna vsebina | Iskanje